Osmi dan devetnice - 7. srpnja 2021.

Dan molitve za očeve i majke, a posebice za žene i njihovu nerođenu djecu

Osmi dan devetnice – 7. srpnja 2021.

Osmoga je dana devetnice euharistijsko slavlje slavljeno i u Domu za starije i teško bolesne odrasle osobe »Majka Marija Petković«, a predslavio ga je župnik don Željko Kovačević, dok je liturgijsko pjevanje predvodila s. M. Juliana Beretić, uz sudjelovanje korisnika i djelatnika Doma. Misnik je propovijedao o blaženičinu djelovanju, posebice o ljubavi i milosrđu prema starijim osobama koje su potrebne tuđe pomoći. Djelatnici Doma su današnja bl. Marija Propetoga! Oni promiču ljubav i milosrđe, pružajući brigu i njegu starijima i nemoćnima, pa ova ustanova zato s ponosom nosi njezino ime. Misno slavlje zaključeno je molitvom blaženici i molitvom za izbor novoga dubrovačkog biskupa.

Prije večernjega euharistijskog slavlja ispred župne crkve Svih svetih slavna su otajstva krunice predmolila djeca, a liturgijsko pjevanje župni zbor pod vodstvom s. M. Julijane Beretić, dok je euharistijsko slavlje, kao i prethodnih dana, predslavio don Josip Galić, župnik župe Presvetoga Srca Isusova, Potoci (BiH), u koncelebraciji s vlč. Robertom Jugovićem, župnikom župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji. U župnoj je crkvi ispovijedao župnik don Željko Kovačević. Govoreći o temi dana, propovjednikje rekao:

»Večerašnja je tema jako dragocjena. Očinstvo, majčinstvo, brak – sve su to teme koje se spajaju u jednu. Živimo u vremenima terora ili diktature medija, što se očituje i na temi obitelji i rađanja novoga života. Mediji su nas, malo po malo, odveli u suprotnom pravcu od one stvarne slike obitelji, očinstva i majčinstva, obitelji i braka. Od samoga početka nasuprot Božjoj ideji stoji ideja zla koju sotona uvijek želi proturiti pod nekim novim etiketama. Mi nekad mislimo da ćemo lako odgurnuti sotonu i lako ga prepoznati. Jedan naš hercegovački župnik kaže da nije uvijek lako prepoznati sotonu. On hoda obučen po najnovijoj modi, s kravatom iz najboljega i najljepšeg butika. U udžbeniku iz psihologije pronašao sam lijep primjer o žabi. Ako žabu ubacite u lonac s kipućom vodom, ona skače i možda se uspije i spasiti, ali ako je ubacite u lonac s hladnom vodom i počnete vodu pomalo zagrijavati, u nekom se trenutku žaba samo ispruži mrtva na površini. Nije bila ni svjesna opasnosti. Evo, tako se događa s ovim modernim sotonskim metodama. Malo po malo medij serviraju mentalitet obitelji i braka i više ne prepoznaješ svoju obitelj, svoj brak, djecu i njihove želje. Što se to dogodilo s našim društvom? Neka nova pravila su oko nas. Oduvijek je bilo grijeha i vrlina, ali da se ovako iz korijena uništavaju bračni i obiteljski odnosi, to na našim stranama, vjerojatno od rimskih vremena, nije bilo. Svijet sa svojim savjetima doveo nas je na rub nestanka, jer je obitelj najvažnija stanica društva. Možeš imati ne znam kakve i jako dobre institucije, ali bez dobrih i savjesnih obitelji sve je to uzalud. Vratimo se na početak Svetoga pisma, korijenima, onome koji je patentirao ljubav, brak i obitelj, a to je dragi Bog. Na početku Biblija ima više simpatičnih slika kojima se tumači stvaranje svijeta, stvaranje čovjeka, braka, muškarca odnosno žene. Jedna lijepa slika govori kako je Bog stvorio biljke, životinje, muškarca,ali je taj muškarac bio jako nesretan. Što će njemu one rode i žirafe kad je on sam? I kaže biblijska priča da je Bog spustio dubok san na Adama – zemljanina, zemaljka– i od njegova rebra načinio ženu. Kad ju je Adam vidio, viče oduševljen: 'Vidi kosti od kostiju mojih, mesa od mesa mojega.' Kada sam u Mostaru na vjeronauku to govorio, gimnazijalka, danas vrlo uspješna liječnica, pobunila se i rekla: 'Mi smo glupače, jer smo stvorene od šuplje kosti pa će reći da smo glupe. Pa što nas nije stvorio od nekog drugog dijela muškarčeva tijela?' To je simbolika semitskih naroda. Rebro ima svoje tumačenje, a sv. Augustin je lijepo protumačio ovu priču. Kaže: Da je Bog želio da žena muškarcu bude gospodarica, stvorio bi je od njegove glave, da je Bog želio da žena muškarcu bude sluškinja, stvorio bi je od njegovih nogu, a jer je želio da mu bude ravnom družicom, izradi je iz njedara njegovih.' Rebra se spajaju kod srca. Kako je to prekrasna ljubavna priča, ni blizu onim serijama turskim, španjolskim, latinoameričkim... Tamo je ljubav samo hedonizam, a ovdje u Božjoj priči 'kost od moje kosti, meso od mojega mesa'. Rebro kod semitskih naroda ima trostruku simboliku: prvo je muško-ženska ravnopravnost. Jednako dostojanstvo ima muškarac i žena. Različiti, ali jednakoga dostojanstva, imaju različite uloge. Druga simbolika je bračna plodnost, a treća bračna nerazrješivost. Kako je to lijepa poruka za brak i bračne i obiteljske odnose. Različiti su – ne možeš od žene učiniti muškarca ni obrnuto, što ne znači da žene u nekim poslovima nisu pametnije i bolje. Na sve strane se servira i kaže: 'Biblija je unazadila žene.' Prva je Biblija koja govori o dostojanstvu žene. Današnji feministi žele od žene učiniti nešto što ona nije. Kada ste ih čuli da se bore za pravo majki koje ne mogu kupiti udžbenike, za trudnice. One se zapravo bore da ženu iščupaju iz obitelji, da joj izvade dušu i onda kada žena ostane sama i razočarana nema ih nigdje. Prije dvije ili tri godine rektor zagrebačkoga sveučilišta na dodjeli diploma rekao je studentima: 'Lijepo je usavršavati se, lijepo je školovati se, ali to vam nije najvažnije. Primijećeno je da kod ljudi u četrdesetim godinama, nakon školovanja, usavršavanja, ostvarene karijere, dolazi do silnog razočaranja, pogotovo kod žena koje se nisu ostvarile u braku i majčinstvu.' Petnaest dana su ga zbog toga ogovarali i prozivali po portalima i po raznim novinama, a čovjek je samo rekao istinu. Uzalud ti je cijeli svijet ako se ne ostvariš u onom temeljnom pozivu. Ne znači da svatko može. Ima razloga zašto se netko nije u tom polju ostvario. Ovdje je riječ o onima koji su pobrkali karijeru i majčinstvo, koji su pobrkali sebičnost i velikodušnost. Sljedeće je bračna nerazrješivost: 'Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja.' Slobodno se bira muškarac i žena. Zaboravljamo da sloboda ima sestru blizanku koja se zove odgovornost. Ako je to ljubav, onda kako nakon pet, deset godina dođe do razlaza. Crkva tu nije kruta. Ako postoje razlozi, valja se rastati. Kao svećenik kažem u ispovjedaonici: 'Čuj to ti nije brak, to nije bračni drug, bračna družica.' Bog želi ljubav, a ne bračni terorizam, fizičko i psihičko zlostavljanje. Ako se to primijeti onda se kaže: 'Imaš pravo na rastavu od stola i postelje.' Ali da se u tolikom broju ruše brakovi, uzrok je to što smo loši savjetnici svojim mlađima. U Hrvatskoj statistika veli da za 80% od razvedenih brakova krivicu nose njihovi bližnji, mame, tate, braća i sestre. Znači ne brak pod svaku cijenu, ali sve učiniti da se brak spasi. Protivnik braka u biblijskom smisli jest ta takozvana slobodna ljubav. Godinama žive zajedno i onda kažu da će se vjenčati. To je sotonsko zavođenje u kojem im se sugerira da imaju vremena, da trebaju najprije steći stan, kuću, pa tek onda ući u brak i dobiti djecu. Pa koliko ti misliš da ćeš živjeti?! Nedavno sam susreo par koji se zaručio –njoj 38, a njemu 43 godine. Nakon svih tih pustih godina braka na divlje, kažu da žele imati troje-četvero djece. Gledam u njih i mislim da se u tim godinama rađa treće i četvrto dijete, a ne prvo. Tako se događa zlo, a da ga nismo svjesni.Malo po malo mijenja se mentalitet ovoga svijeta. Vraćajmo se uvijek iznova onome koji je patentirao ljubav, brak i obitelj, a to je dragi Bog. Ljudi danas žele mijenjati upravo to, a nisu gospodari toga. Ostaje nam žarka molitva za razlikovanje ljubavi od strasti, a iznad svega da ne zaboravimo veliku istinu da je vrijeme na zemlji jako, jako kratko i prije no što odemo, ostavimo ovaj svijet puno boljimno što smo ga našli.

Nakon euharistijskoga slavlja u župnoj crkvi Svih svetih uslijedilo je euharistijsko klanjanje do ponoći. U molitvi pred Presvetim izmjenjivali su se članovi velikoga župnoga zbora, članice Trećega reda sv. Franje, grupa molitelja »Bl. Marija Propetoga« i Schönstattski pokret, bratimi Svih svetih i sv. Vincence, mladi i neokatekumeni.

Galerija slika