Drugi dan devetnice u čast bl. Marije Propetoga: Put vjernog nasljedovanja Krista

Duhovno ozračje obljetnice

Ovogodišnja priprava za blagdan bl. Marije Propetoga odvija se u znaku 60. obljetnice njezina rođenja za nebo i susreta s Ocem Nebeskim, što slavlju daje posebno duhovno značenje. Drugoga dana devetnice, 1. srpnja, brojni su se vjernici okupili u klaustru samostana na zajedničku molitvu i euharistijsko slavlje.

Molitva i razmatranje: Marija kao uzor vjere

U ozračju sabranosti molila se krunica slavnih otajstava i litanije bl. Marije Propetoga. Razmatranja, nadahnuta pisanom baštinom blaženice, usmjerila su okupljene na otajstvo Kristova uskrsnuća i proslave, dar Duha Svetoga te mjesto Blažene Djevice Marije u životu Crkve i svakoga vjernika. Posebno je odjeknula misao blaženice: „Marija je naša majka i uzor.“ Ta je poruka potaknula okupljene da obnove svoje pouzdanje u Marijin zagovor te, slijedeći njezin primjer poniznosti, vjere i vjernosti Kristu, nastoje živjeti evanđelje u svakodnevnom životu.

Euharistijsko slavlje: Poziv na preispitivanje odnosa s Bogom

Nakon pobožnosti uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio don Josip Mudri, župnik Župe sv. Marka evanđelista u Korčuli. Liturgijsko slavlje svojim je pjevanjem uzveličao Mješoviti zbor crkve sv. Antuna, a okupljena je zajednica u slavlje ušla radosnim usklicima ulazne pjesme „Ovo je dan što ga stvori Bog“. Na početku je sve prisutne srdačno pozdravio župnik Župe Svih svetih u Blatu, izrazivši dobrodošlicu hodočasnicima i vjernicima okupljenima na drugom danu devetnice.

U uvodu u misno slavlje predslavitelj je pozvao vjernike na iskreno preispitivanje vlastitoga odnosa s Bogom. Potaknuo ih je da u tišini srca postave pitanja: što Gospodin želi imati sa mnom, što mi želi darovati i na koji me put poziva. Podsjetio je kako je upravo takvim stavom otvorenosti i osluškivanja Božje volje živjela i bl. Marija Propetoga, koja je tijekom svoga života nastojala u svemu tražiti Božji naum i vjerno ga slijediti. Pozivajući na obraćenje i poniznost pred Gospodinom, predslavitelj je pozvao okupljene da priznaju vlastite slabosti i otvore srce milosrđu Božjemu.

Homilija: Autentičnost vjere i susret s Kristom

Tumačeći evanđeoski odlomak o Isusovu dolasku u gadarski kraj (Mt 8, 28–34), don Josip je u homiliji istaknuo kako nas Božja riječ toga dana suočava s ozbiljnim pitanjima o autentičnosti naše vjere. Na prvi pogled, rekao je, čini se kao da su biblijski tekstovi prožeti težinom i upozorenjima: od riječi proroka koji prenosi Božje nezadovoljstvo površnim bogoštovljem do vapaja zloduha koji prepoznaju Kristovu moć te stanovnika Gadare koji, umjesto da prihvate Spasitelja, mole da ode iz njihova kraja.

Promatrajući Isusov susret s dvojicom opsjednutih, propovjednik je naglasio kako Gospodin uvijek vidi one koje je društvo odbacilo i zaboravilo. Dok ih drugi zaobilaze i prepuštaju njihovoj osamljenosti, Isus im prilazi, prepoznaje njihovu patnju i donosi oslobođenje. Grobnice iz evanđeoskoga izvještaja postaju slika svega onoga što čovjeka zarobljava i udaljava od života u punini, ali i slika ljudi koje smo ponekad spremni udaljiti od svoga pogleda i srca.

Posebno je istaknuo kako zlodusi prepoznaju Isusa kao Sina Božjega, dok stanovnici gadarskoga kraja ostaju zarobljeni brigom za vlastiti interes i materijalni gubitak. Umjesto radosti zbog oslobođenja dvojice ljudi, važnija im postaje izgubljena imovina. Zato mole Isusa da ode. U tome je propovjednik prepoznao trajnu kušnju svakoga vremena: opasnost da ljudsko srce više prione uz prolazno nego uz Boga te da zbog zemaljskih probitaka zatvori vrata njegovoj milosti.

Nasljedovanje blaženice: Put služenja i ljubavi

U središte promišljanja stavio je pitanje koje odzvanja kroz cijelo evanđelje, ali i kroz život svakoga vjernika: „Što ti imaš sa mnom, Isuse?“ Upravo je na to pitanje svojim životom odgovorila bl. Marija Propetoga. Nije tražila sigurnost, ugled ni bogatstvo ovoga svijeta, nego je u poniznosti srca nastojala otkriti što Bog želi od nje. Osluškujući njegov glas, prepoznala je poziv koji joj je Gospodin uputio te mu velikodušno odgovorila.

Odričući se svega što bi moglo zasjeniti prvenstvo Boga u njezinu životu, dopustila je Kristu da oblikuje njezine planove i njezin put. Prepoznala je potrebe svoga vremena, ali i svoj „gadarski kraj“ – stvarnosti koje su vapile za Božjom prisutnošću, nadom i spasenjem. Odgovarajući na Božje nadahnuće, rekla je: „Gospodine, Ti i ja idemo zajedno mijenjati ovaj kraj.“ Tako je krenula putem služenja, noseći Kristovu ljubav i spasenje patnicima i potrebnima te postala oruđe Božje ljubavi i milosrđa. Njezin primjer pokazuje kako istinski susret s Kristom uvijek vodi prema služenju, darivanju i zauzetosti za spasenje duša.

Duhovna obnova i zahvalnost

Na završetku homilije predslavitelj je pozvao okupljene da dane devetnice ne promatraju samo kao pripravu za blagdan, nego kao milosno vrijeme duhovne obnove. Potaknuo ih je da svakoga dana iznova traže Božju volju, da u svjetlu evanđelja prepoznaju ono što ih udaljava od Gospodina te da poput bl. Marije Propetoga hrabro odgovore na njegov poziv. Samo život prožet vjerom, molitvom i djelotvornom ljubavlju može postati put koji vodi prema svetosti i vječnom zajedništvu s Bogom.

Misno slavlje zaključeno je svečanim blagoslovom u svetištu bl. Marije Propetoga. Nakon završetka euharistijskog slavlja vjernici su se u molitvenom ozračju zadržali na čašćenju moći blaženice, preporučujući njezinu zagovoru svoje nakane, obitelji i potrebe Crkve. Taj je čin pobožnosti bio snažan izraz vjere i zahvalnosti za dar njezina života te duhovne baštine koja i danas nastavlja nadahnjivati brojne vjernike.

Galerija slika