DAN PROVINCIJE – UDBINA 19. STUDENOGA 2022.
Hrvatska Provincija Krista Kralja, Družbe Kćeri Milosrđa, TSR sv. Franje, obilježila je svoj Dan Provincije 19. studenoga 2022. godine, uoči svetkovine Krista Kralja, kojemu su Družba i Provincija posvećene. Mjesto susreta i slavlja bila je Udbina – Crkva hrvatskih mučenika. Sudjelovalo je 40-tak sestara iz gotovo svih zajednica Provincije, u zajedništvu s vrhovnom predstojnicom M. Fides Babić i provincijalnom predstojnicom s. M. Mirjam Gadža.
Okupljanje je započelo u 10:30 sati u pastoralnom centru Crkve hrvatskih mučenika, gdje nas je srdačno dočekao i pozdravio župnik vlč. Josip Šimatović. On nas je proveo kroz svetište, objasnio nam povijesno i vjersko značenje mjesta i sakralnog objekta.
Saznali smo da je: Crkva sagrađena na 830 m nadmorske visine; da je gradnja započeta 2003., a dovršena 2010. godine; te da je dizajnirana po uzoru na Crkvu sv. Križa u Ninu.
Ispred Crkve nalazi se Trg sv. Ivana Pavla II., a u neposrednoj blizini je i Park hrvatskih mučenika, gdje se postavlja kamenje sa svih strana gdje god su kroz povijest stradavali Hrvati. A, stradavali su i u Lici.
Naime, don Josip nam je približio povijest ovoga kraja tj. Like s naglaskom na bitci na Krbavskom polju koje se nalazi u dolini, ispod svetišta. Bilo je riječi i o domaćem stanovništvu koje je od 1942. do 1995. godine bilo protjerano sa svog ognjišta. Kroz svo to vrijeme, u Udbini, nije živio niti jedan Hrvat, niti jedan katolik. Osim toga, crkve su bile sravnjene sa zemljom, a groblja preorana.
Danas, u ovo malo i zabačeno mjesto dolaze brojni hodočasnici, i to iz cijelog svijeta. Svakodnevno se slavi više sv. misa. Dolaze djeca, mladi, vojnici, časne sestre, laici...
Nakon ovoga bogatog programa uslijedilo je misno slavlje koje je predslavio domaći biskup mons. Zdenko Križić. U svojoj propovijedi, govoreći o redovničkom životu, istaknuo je kako nije važno samo biti u zajednici, već istinski živjeti sestrinstvo. Govorio je kako je važna ljubav i ponizno služenje, jer jedino živeći na taj način možemo biti autentične redovnice. Onakve smo redovnice kako se ponašamo i živimo u zajednici s drugim sestrama. Trebamo ispuniti Božja očekivanja, tamo gdje nas je On postavio, a ispunit ćemo ih ako se budemo nesebično darivale, bez da tražimo nešto zauzvrat. Mi redovnice jako puno značimo za Crkvu, i trebaju nas mnogi ljudi.
Ručak i zajedničko druženje nastavljeno je u dvorani. U dvorani su sestre u veselom raspoloženju gledale kratki igrokaz o bl. Mariji Propetog kojeg su pripremile mlade sestre iz Blata a potom sudjelovale u igri tombole.
Zahvalne smo Bogu na ovom danu, koji je sav bio ispunjen dubokim emocijama. Slušajući o našoj prošlosti prisjetili smo se koliko je naš narod propatio, te koliko je znanih i neznanih mučenika dao. Unatoč svemu još uvijek smo tu i imamo našu vjeru koja nas je održala. Zahvalne smo i našoj Utemeljiteljici i svim sestrama kojih više nema, a koje su se, također, s povjerenjem u Boga nesebično davale i radile za svoj hrvatski narod, u domovini ali i diljem svijeta.
S. M. Lana Pecotić