Osnutak Družbe
Marija se bila odlučila za klauzuru u kojoj će oplakivati bijedu svijeta, a mjesnom župniku povjerava oporuku kojom svoju imovinu ostavlja za gradnju Zavoda za siromašnu i napuštenu djecu u Blatu. Bila je duboko uvjerena da je to najviše što im može pružiti, uz trajnu molitvu u kontemplativnom samostanu.
Biskup Marčelić, brižni pastir svoga stada i dobar poznavatelj Marijine duše, kad je doznao o njezinoj odluci, moli je da iznova promisli, jer ništa ne koristi »oplakivati bijedu svijeta«, nego je potrebno zdušno se zauzeti da se ublaže nevolje toga svijeta. Moli je da ostane u Blatu i brine se za siromašne i nevoljne u njemu. Osjetivši duboko u sebi da će joj biskup Marčelić u tome pomagati, savjetovati je i biti joj stvarna podrška u daljem radu, Marija pristaje. Već je i prije živjela ono što će cijeli život ostati njezin svojevrsni moto: briga se za čovjeka očituje u zauzetoj ljubavi za njegove potrebe.
Budući da su nakon završetka Prvoga svjetskoga rata talijanske sestre Službenice Milosrđa napustile svoj Zavod i mjesto Blato, biskup Marčelić je zamolio Mariju da sa svojim kolegicama koje su bile spremne slijediti put služenja siromašnoj i ostavljenoj djeci, useli u napušteni Zavod i u njemu nastavi voditi pučku kuhinju u kojoj je ona već i prije surađivala. Tako je na Blagovijest, 25. ožujka 1919. godine, Marija s pet djevojaka iz Blata i Vela Luke, pod mudrim vodstvom biskupa Marčelića, započela put koji je vodio utemeljenju nove redovničke Družbe u Blatu, što se i ostvarilo 4. listopada 1920. godine.
Marija je bila posve sporazumna s biskupovim nakanama, i u svemu ga je slušala, kao i glede pisanja pravila za novu redovničku zajednicu po predlošku Maloga pravila franjevačke zajednice, po čemu je ona, povučena u mjestance Prižbu, sastavila Prva pravila nove Družbe. Marija je duboko u sebi osjećala da je sve što se događa po izvanjskom vodstvu biskupa Marčelića, u najdubljem suglasju s onim što je ona oduvijek osjećala u svojoj duši. Družba je dobila ime Družba Kćeri Milosrđa, a za Mariju to znači da je rođena iz Božjega milosrđa da nastavi njegovo djelo ljubavi i milosrđa. To dvostruko značenje stopilo se u jedno predano darivanje u djelima milosrđa, ponajprije u Blatu, a potom u mnogim mjestima gdje je trebalo blažiti nevolju.